Komunikacijski planovi trebaju imati analizu samih javnosti koji nas okružuju,a pravilnim segmentiranjem se stvara pretpostavka učinkovitim načinima prilagodbe poruka. Opet se pravilnim porukama dobiva na važnosti i podršci same javnosti prema organizaciji i njenom djelovanju. Segmentiranje javnosti je najčešće postavljeno prema tezama Liz Yeomans(Exploring Public Relations-2006,339-340),koji glasi:
-demografske karakteristike-dob,spol,dohodak,obrazovna/stručna razina
-psihografske karakteristike-osobnost,stavovi,vrijednosti,ponašanje.
-skupina osoblja-zaposlenici,uprava škole,školski odbor,pripravnici,povremeni predavači,inozemni predavači,specijalni zaposlenici,umirovljenici,pomoćno tehničko osoblje.
-ugovor s organizacijom-privremeno,skraćeno ili puno radno vrijeme.
-geografska lokacija-glavni ili područni objekt rada.
Segmentacija zaposlenika se opet najčešće definira prema stranim autorima,a prema B.Quirke i njegovom radu Connections:Using internal communication to turn satrategy into action(2000),a kategorizacija glasi:
-nenavođene rakete-zaposlenici koji su voljni pomoći,ali se nejasno ponašaju jer ne znaju smjer.
-uspješni hici-opisuju zaposlenike koji su u potpunosti u skladu s smjerom organizacije i puni su entuzijazma i njihove vlastite uloge u istima.
-slabo sagorijevajući-opisuje zaposlenike“koji ne znaju i nije ih briga“.
Pravilnim prepoznavanjem segmentiranih skupina se najlakše određuje i pripadajuća poruka,koja može dovesti do željenih rezultata. Utvrđivanjem pripremljenih planova i sama realizacija je daleko lakša i efikasnija. Uobičajene barijere koje stoje na pragu svake imalo organizirane komunikacije jesu da je lako čitati i pisati,ali je teško dobiti potpuno razumijevanje odaslanih poruka. Neki od problema jesu:ljudi dolaze iz različitih sredina(obrazovnih,društvenih,kulturnih),imaju različita iskustva i osobne potrebe. Ukoliko sama poruka nema jasne stavove i verbalnog i neverbalnog komunikacijskog kanala. Sve je to problem za interne odnose s javnošću.
Neki uzroci pogrešaka u primanju poruka:
-Primateljev koncept vlastitog ja – primatelj koristi sliku vlastitog ja kao ključ za tumačenje pristiglih poruka.
-Slika koju ima o pošiljatelju – slika o drugome ovdje se rabi kao ključ za tumačenje njegovih obavijesti. Često se ta slika temelji na razmjerno maloj obavijesnoj osnovi (na temelju odjeće, spola, dobi i nekih životnih očitovanja nastojimo nadopuniti tu nepotpunu sliku).
-Korelirane poruke – nesporazumi ponekad nastaju tako što primatelj na jednoj strani obavijesti poruku prima korektno, ali na drugim stranama obavijesti u njoj istodobno čuje poruke koje su često usko povezane s temeljnom porukom ili su dijametralno suprotne od istih.
Nema komentara:
Objavi komentar
Ostavite svoj komentar ovdje.