Proces komunikacije nam dozvoljava općenje ili razmjenu informacija s okolinom,jer je komunikacija razmjena mišljenja s okolinom. Bez komunikacije ne možemo dijeliti mišljenja,informacije,podatke ili znanje i iskustvo. Uobičajeni oblici komuniciranja su razgovor,pismo ili simboli,a imamo i neverbalne znakove komuniciranja i prijenos preko medija. Moramo razlikovati komunikaciju,informaciju i sam podatak. Komunikacija je prijenos od pošiljaoca prema primaocu,ukupnih verbalnih i neverbalnih poruka. Informacija je skup podataka na čijem temelju mi donosimo vlastiti sud. Podatak je samo mali oblik informacije,koji nam ne daje potpunu sliku stvarne poruke ili stava.
Definiranje „Javnosti“na vanjsku i unutarnju komunikaciju nam daje za primjer gledanja na sam tijek prijenosa informacija unutar neke organizacije. Interna komunikacija zato pretpostavlja zaposlenika kao glavnu skupinu javnosti,kojoj je orijentirana. Korišten izraz“komunikacija sa zaposlenicima“(employwe communication) najčešći je u Sjedinjenim Američkim Državama. Bolje informirani zaposlenici su se smatrali boljim motiviranim osobama,za razliku od zaposlenika koji nemaju detaljnu informaciju o svojoj organizaciji. Interna (unutarnja)komunikacija definira se kao planirana upotreba komunikacijskih akcija s ciljem sustavnog utjecaja na znanje,stavove i ponašanje trenutnih zaposlenika:Liz Yeomans u poglavlju Internal Communication knjige Exploring Public Relations(2006.,334).
Porijeklo internih komunikacija.
Porijeklo internih komunikacija se veže uz SAD-e i Ujedinjeno Kraljevstvo,sredinom prošlog stoljeća. Profesionalno priznanje se veže za godinu 1949.godinu,gdje je u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovano udruženje „industrijskih urednika“. Jedan od klasičnih primjera podjele komunikacija na vremenskom periodu daje C.J.Dover,koji je godine 1964.opisao prva tri razdoblja ili ere,a karakterističan je i sličan s razvojem „Odnosa s javnošću“ kao nove discipline u razumijevanju i komuniciranju među ljudima. Prve tri ere se nazivaju:
1.Era zabavljanja zaposlenika(agentura)u 1940-ima,organizacije su bile dobro mjesto za rad.
2.Era informiranja-javno informiranje-u 1950-ima.
3.Era uvjeravanja-dvosmjerna asimetrija-1960.ima.
Tim se erama Gruing i Hunt (1984.)dodali i četvrtu:
4.Era otvorene komunikacije(dvosmjerna simetrija).
Sva četiri pristupa internim odnosima s javnošću su i danas upotrebljiva i primjenjiva.
Položaj interne komunikacije u obrazovanju.
Samo komuniciranje s zaposlenicima ne čini proces prijenosa informacija gotovim. Budući da postoje mnoge prepreke i smetnje u samom procesu postoji težnja pojedinih organizacija da sve prepuste slučaju. Bitno je naglasiti da se osoba zadužena za interno komuniciranje ne smije nalaziti daleko od sustava upravljanja. Svako udaljavanje ili nepoštovanje osobe za komunikaciju čini sam prijenos informacija daleko težim. Otežavanjem,opet,samog kvalitetnog prijenosa točnih i pravodobnih informacija prema zaposlenima čini cijeli prostor organizacije izloženim dezinformacijama i neistinama. Naravno da je prepuštanje internih komunikacija samom odnosu između zaposlenih položaj organizacije čini ,na duži vremenski period, neodrživim. Samim razumijevanjem kompleksnosti samog posla organizacije se dovode u slijed i kvalitetniji pristup rješavanju problema i samim time homogeniziraju trenutno zaposlene u čvršću i efikasniju cjelinu,koja opet može da postigne daleko bolje i efikasnije rezultate. Interne komunikacije ,za napredak i efikasnije djelovanje,trebaju imati i ključne teze,za bolje razumijevanje i prihvaćanje pojedinih djelovanja.
Ključne teze
1. Komunikacijom se omogućava jasniji prijenos informacija od pošiljatelja prema primaocu informacija.
2. Efikasno komuniciranje započinje slušanjem i razumijevanjem svojih suradnika u procesu komunikacije.
3. Efikasna komunikacija:
• ljudi postaju svjesni situacije i problema u organizaciji,
• ljudi se lakše uključuju u organizaciju,
• motivaciju i posvećenost uposlenih se povećava,
• poboljšava se odnos i razumijevanje među zaposlenicima,
4. Ravnatelji trebaju razmisliti o načinu i kanalima prijenosa informacija.
5. Komunikacijski plan se može odraditi kao: formalni i neformalni.
Nema komentara:
Objavi komentar
Ostavite svoj komentar ovdje.